path: root/croatian/intro/about.wml

#use wml::debian::template title="O Debianu"
#include "$(ENGLISHDIR)/releases/info"
#use wml::debian::translation-check translation="ecad60a275689b6afd6c0d64a9d4ba14a2323506"

<ul class="toc">
  <li><a href="#what">Što je zapravo Debian?</a>
  <li><a href="#free">Sve to je besplatno?</a>
  <li><a href="#CD">Vi kažete besplatno, ali CD-i/mreža imaju cijenu!</a>
  <li><a href="#disbelief">Većina softvera košta više od stotinu dolara.
      Kako ga vi možete poklanjati?</a>
  <li><a href="#hardware">Koji je hardver podržan?</a>
  <li><a href="#info">Prije nego odlučim, treba mi više informacija.</a>
  <li><a href="#why">Još me niste uvjerili. Koje su neke prednosti i mane Debiana?</a>
  <li><a href="#install">Kako nabaviti Debian?</a>
  <li><a href="#support">Ne mogu sam(a) sve podesiti.
      Kako dobiti podršku?</a>
  <li><a href="#who">Tko ste svi vi zapravo?</a>
  <li><a href="#users">Tko koristi Debian?</a>
  <li><a href="#history">Kako je sve to počelo?</a>
</ul>


<h2><a name="what">ŠTO je Debian?</a></h2>

<p><a href="$(HOME)/">Debian Projekt</a> je udruga pojedinaca koji su si
postavili za cilj stvaranje <a href="free">slobodnog</a> operativnog
sustava. Operativni sustav koji smo mi stvorili se zove <strong>Debian
GNU/Linux</strong>, ili jednostavno skraćeno, <strong>Debian</strong>.

<p>Operativni sustav je skup osnovnih programa i alata zahvaljujući kojima
vaše računalo radi. U jezgri operativnog sustava je kernel. Kernel je
najtemeljniji program na računalu, obavlja svo osnovno održavanje i
omogućava vam pokretanje drugih programa.

<p>Debian sustavi trenutno koriste <a href="http://www.linux.hr/">Linux</a>
kernel. Linux je komad slobodnog softvera kojeg je začeo
<a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Linus_Torvalds">Linus Torvalds</a>,
sada podržan od tisuća programera širom svijeta.

<p>Ipak, radi se i na Debianu za druge kernele, primarno za
<a href="https://www.gnu.org/software/hurd/hurd.html">Hurd</a>.
Hurd je zbirka poslužitelja koji rade povrh mikrokernela (kao što je
Mach) kako bi implementirali razne mogućnosti. Hurd je slobodan softver
proistekao iz <a href="https://www.gnu.org/">GNU projekta</a>.

<p>Velik dio osnovnih alata koji čine operativni sustav dolazi iz
<a href="https://www.gnu.org/">GNU projekta</a>; zato imena: GNU/Linux i
GNU/Hurd.
Ti alati su također slobodni.

<p>Naravno, ono što ljudi žele su aplikacije: programi koji im pomažu da
obave ono što žele, od uređivanja dokumenata, poslovanja tvrtke, ili igranja
igara, do pisanja još programa. Debian dolazi s više od <packages_in_stable>
<a href="$(DISTRIB)/packages">paketa</a> (već kompajliranih programa
upakiranih u format zgodan za laku instalaciju na vaš stroj) &mdash; svi oni
su <a href="free">slobodni</a>.

<p>To je pomalo nalik tornju. U temeljima je kernel. Iznad njega su svi
osnovni alati. Slijede svi programi koji rade na vašem računalu. Na vrhu
tornja je Debian &mdash; pažljivo organizira i sve usklađuje tako da sve
zajedno radi.


<h2>Sve to je <a href="free" name="free">besplatno?</a></h2>

<p>Možda se pitate: zašto bi ljudi trošili sate svog vremena na pisanje
programa, njihovo pažljivo pakiranje, a zatim sve to <EM>poklanjali</EM>?
Odgovori su razlikuju kao i ljudi koji pridonose.
Neki ljudi vole pomagati drugima.
Mnogi pišu programe kako bi naučili više o računalima.
Sve više ljudi traži načine izbjegavanja napuhane cijene softvera.
Rastuća masa pridonosi nastojeći se zahvaliti za sve sjajne slobodne programe
koje su dobili od drugih.
Mnogi iz akademije stvaraju slobodne programe kako bi pomogli u širenju
rezultata svojih istraživanja.
Poduzeća pomažu u održavanju slobodnog softvera kako bi njihova riječ
značila nešto u njegovu razvoju &mdash; nema bržeg načina dodavanja nove
mogućnosti nego da ju sami dodate!
Dakako, mnogima od nas to je jednostavno vrlo zabavno.

<p>Debian je toliko predan slobodnom softveru da smo mislili kako će biti
korisno da se naša obaveza uobliči u pisanom dokumentu. Tako je rođen naš
<a href="$(HOME)/social_contract">Društveni ugovor</a>.

<p>Iako Debian vjeruje u slobodni softver, ima slučajeva gdje ljudi žele ili
moraju na svoj stroj instalirati neslobodni program. Kad god je moguće,
Debian će to podržavati. Čak postoji rastući broj paketa čija je jedina
svrha instalirati neslobodni program na Debian sustav.


<h2><a name="CD">Vi kažete besplatno, ali CD-i/mreža imaju cijenu!</a></h2>

<p>Možda se pitate: ako je softver besplatan, zašto onda moram plaćati
trgovcu za CD, ili platiti ISP-u za prijenos datoteka s Interneta?

<p>Kad kupite CD, plaćate nečije vrijeme, ulaganje u proizvodnju diskova,
te rizik (u slučaju da ih ne prodaju sve). Drugim riječima, plaćate fizički
medij koji se koristi za isporuku softvera, ne za sam softver.

<p>Kad mi koristimo riječ "slobodan", doista mislimo na
<strong>slobodu</strong> softvera, ne na to što je besplatan. (Riječ
"<em lang="en">free</em>" na engleskom znači i slobodan i besplatan, što
stvara mnoge zabune. Srećom, u hrvatskom nemamo takvih problema -- op. prev.)
Možete pročitati više o tome <a href="free">što mi podrazumijevamo pod
"slobodnim softverom"</a> i što o toj temi kaže
<a href="https://www.gnu.org/philosophy/free-sw">kaže Free
Software Foundation ("Fondacija Slobodnog Softvera")</a>.


<h2><a name="disbelief">Većina softvera košta više od 100 američkih dolara.
Kako ga vi možete poklanjati?</a></h2>

<p>Bolje je pitanje kako softverskim tvrtkama uspijeva toliko naplatiti?
Softver nije poput proizvodnje automobila. Nakon što napravite jedan
primjerak svog programa, cijena proizvodnje milijuna takvih je sitna
(postoji dobar razlog zašto Microsoft ima toliko milijardi u banci).

<p>Gledajte to s ove strane: kad biste imali bezgraničnu zalihu pijeska u
dvorištu, možda biste bili voljni poklanjati pijesak. No bilo bi glupo
plaćati kamion da ga odveze drugima. Natjerali biste ih da dođu i sami ga
uzmu (odgovara skidanju s mreže) ili mogu platiti nekom drugom da im ga
isporuči na njihova vrata (odgovara kupovini CD-a).
Debian djeluje točno tako i zato je većina CD-a/DVD-a tako jeftina
(tek oko 12 USD za 4 DVD-a).

<p>Debian ne zarađuje novce od prodaje CD-ova. Istovremeno, novac nam je
potreban za troškove kao što su registracija domena i hardver. Zbog toga vas
molimo da kupujete od jednog od
<a href="../CD/vendors/">trgovaca CD-a</a> koji dio vašeg novca
<a href="$(HOME)/donations">donira</a> Debianu.


<h2><a name="hardware">Koji je hardver podržan?</a></h2>

<p>Debian će raditi na gotovo svim osobnim računalima, uključujući većinu
starijih modela. Svako novo izdanje Debiana općenito podržava veći broj
računalnih arhitektura. Potpun popis trenutno podržanih pogledajte u
<a href="../releases/stable/">dokumentaciji za stabilno izdanje</a>.

<p>Podržan je skoro sav uobičajen hardver.
Ako se želite uvjeriti da su svi uređaji spojeni na vaš stroj podržani,
provjerite <a href="https://tldp.org/HOWTO/Hardware-HOWTO/">Linux
Hardware Compatibility HOWTO</a>.

<p>Postoji nekoliko tvrtki koje otežavaju podršku neobjavljivanjem
specifikacija svog hardvera. To znači da možda nećete moći koristiti njihov
hardver s GNU/Linuxom. Neke tvrtke izdaju neslobodne upravljačke programe
(<i>drivere</i>), ali to je problem zato što bi tvrtka mogla kasnije
propasti ili prestati podržavati vaš hardver. Mi preporučujemo da kupujete
samo hardver proizvođača koji isporučuju <a href="free">slobodne</a>
upravljačke programe (drivere) za svoje proizvode.


<h2><a name="info">Hoću još informacija.</a></h2>

<p>Možete pogledati naš <a href="$(DOC)/manuals/debian-faq/">FAQ</a>.
 

<h2><a name="why">Još me niste uvjerili.</a></h2>

<p>Ne morate nam vjerovati - sami isprobajte Debian. Kako je diskovni
prostor postao jeftin, vjerojatno možete odvojiti oko 2 GB.
Ako ne želite ili ne trebate grafičko radno okruženje, 600 MB će dostajati.
Debian se lako može instalirati na taj dodatni prostor i raditi zajedno s
vašim postojećim OS-om. Ako vam zatreba još prostora, jednostavno obrišite
jedan od OS-eva (a nakon što vidite moć Debian sustava, uvjereni smo da
nećete obrisati Debian).

<p>Budući da će vam isprobavanje novog operativnog sustava oduzeti vrijeme,
razumljivo je da budete rezervirani. Iz tog razloga složili smo popis <a
href="why_debian">Debianovih dobrih i loših strana</a>. To bi vam trebalo
pomoći u odluci da li to toga vrijedi. Nadamo se da ćete cijeniti naše
poštenje i iskrenost.


<h2><a name="install">Kako nabaviti Debian?</a></h2>

<p>Najpopularniji način je instaliranje Debiana s CD-a kojeg možete kupiti
za cijenu medija kod jednog od naših stotinjak distributera. Ako imate dobar
pristup Internetu, možete prenijeti i instalirati Debian putem Interneta.</p>

<p>Za više informacija, molimo pogledajte <a href="../distrib/">našu
stranicu o nabavci Debiana</a>.</p>

<p>Ako još niste, možete najprije pogledati
<a href="https://tldp.org/HOWTO/Hardware-HOWTO/">Linux
Hardware Compatibility HOWTO</a>.

<p>Ne zaboravite pregledati <a href="$(DISTRIB)/packages">pakete</a> koje
nudimo (nadamo se da vas neće zastrašiti njihov broj).


<h2><a name="support">Ne mogu sam(a) sve podesiti. Kako dobiti podršku?</a></h2>

<p>Pomoć možete dobiti čitanjem dokumentacije koja je dostupna i na web
stranicama i u paketima koje možete instalirati na vaš sustav.
Možete nas i kontaktirati putem mailing lista ili koristeći IRC.
Također možete i unajmiti konzultanta kako bi obavio posao za vas.</p>

<p>Za više informacija, molimo pogledajte naše stranice o
<a href="../doc/">dokumentaciji</a> i <a href="../support">podršci</a>.</p>


<h2><a name="who">Tko ste svi vi zapravo?</a></h2>

<p>Debian stvara skoro tisuću aktivnih
<a href="$(DEVEL)/people">razvijatelja</a>
<a href="$(DEVEL)/developers.loc">razbacanih po svijetu</a> koji to
dobrovoljno rade u svoje slobodno vrijeme. Rijetki su se razvijatelji osobno
sreli. Komunicira se najviše e-mailom (mailing liste na lists.debian.org) i
IRC-om (#debian kanal na irc.debian.org).</p>

<p>Debian Projekt ima pažljivo <a href="organization">organiziranu
strukturu</a>. Za više informacija o tome kako Debian izgleda iznutra,
slobodno pregledajte <a href="$(DEVEL)/">kutak za razvijatelje</a>.</p>


<h2><a name="users">Tko koristi Debian?</a></h2>

<p>Iako nema preciznih statistika (jer Debian ne zahtijeva od korisnika da
se registriraju), postoje snažni dokazi da Debian koristi veliki broj
organizacija, velikih i malih, kao i više tisuća individualnih osoba.
Pogledajte našu <a href="../users/">Tko koristi Debian?</a> stranicu za
popis organizacija visokog profila koje su poslale kratke opise toga kako
i zašto koriste Debian.</p>


<h2><a name="history">Kako je sve to počelo?</a></h2>

<p>Debian je započeo Ian Murdock u kolovozu 1993., kao novu distribuciju
koja će se raditi otvoreno, u duhu Linuxa i GNU-a. Debian je zamišljen kao
nešto što će se stvarati pažljivo i savjesno, i održavati te podržavati sa
sličnom brižnošću. Počeo je kao mala, usko povezana skupina Free Software
hakera, i postupno narastao u veliku, dobro organiziranu zajednicu
razvijatelja i korisnika. Pogledajte
<a href="$(DOC)/manuals/project-history/">detaljnu povijest</a>.

<p>Budući da su mnogi ljudi pitali, Debian se izgovara kao `DEB-ian'. Dolazi
od imena stvoritelja Debiana, Iana Murdocka, i njegove žene, Debre.